U petak, 10. svibnja 2024. učenici prvog i drugog razreda opće gimnazije (1.o, 2o) , zajedno sa grupom učenika 2.f i 3.o razreda otputovali su na izvanučioničku nastavu u Zagreb u sklopu predmeta STEM područja biologije, kemije i fizike. U pratnji s njima bili su prof. Sandra Juran, Olivera Tadić i Nedeljko Mandić.
Zagrebački Prirodoslovni-matematički fakultet otvorio je u petak svoja vrata budućim polaznicima u još jednom Danu i noći na PMF-u. Učenici i posjetitelji su tog dana imali prigodu sudjelovati na 125 raznih predavanja, pokusa i radionica.
Dan i noć na PMF-u jedan je od najvećih događaja popularizacije znanosti u Hrvatskoj, a prema broju sudionika i najveća manifestacija koju organizira jedan Fakultet na području Republike Hrvatske. Nastao je 2016. povezivanjem cjelina koje su se samostalno i tradicionalno održavale na svih sedam odsjeka PMF-a: Noć biologije, Fizika danas, Geofizika uživo, Otvoreni dan geografije, Otvoreni dan geologije, Otvoreni dan kemije i Otvoreni dan matematike. Ove se godine manifestacija održava sedmi puta uživo.
Glavni cilj manifestacije Dan i noć na PMF-u je promicanje prirodoslovlja, matematike i računarstva (tzv. STEM područja) najširoj javnosti, posebice djeci predškolskog uzrasta te učenicima osnovnih i srednjih škola. Glavna tema ovogodišnje manifestacije bila je toplina.
Pedesetak učenika naše škole podijeljeni u tri grupe posjetili su odsjeke biologije, kemije i fizike.
Iz bogatog programa, „Fizika danas“ na fizičkom odsjeku PMF-a učenici su poslušali tri zanimljiva predavanja profesora s fakulteta. Davor Horvatić je održao predavanje „ Što se dogodi kad zagrijemo umjetnu inteligenciju?“ Učenicima je predstavljen fizikalni pogled na umjetnu inteligenciju koja je jedna od najprogresivnijih tehnologija današnjice.
„Supermasivna crna rupa u središtu naše galaksije“ bila je tema predavanje Vernese Smolčić. Učenici su naučili kako je uz pomoć mukotrpnih opažanja i znatnog napretka u tehnologiji otkrivena supermasivna crna rupa u središtu Mliječnog puta te kako je fotografirano njezino blisko okruženje, odnosno sjena crne rupe.
Krešimir Kumerički je u predavanju „Toplina svemira u njegovom djetinjstvu, sadašnjosti i smrti“ dao odgovore na nekoliko zanimljivih pitanja suvremene kozmologije. Neka od tih pitanja su: Znamo da je temperatura svemira danas 2.725 Kelvina iznad apsolutne nule. No kako to mjerimo? I kako znamo da je temperatura svemira jednu sekundu nakon velikog praska bila 10 milijardi Kelvina? Ide li svemir neumitno k svojoj takozvanoj toplinskoj smrti?
U pauzama između predavanja učenici su imali priliku posjetiti laboratorije u kojima se izvodi nastavni i istraživački rad na studiju fizike. Posjetilo smo laboratorij za nuklearnu magnetsku rezonanciju, laboratorij za niske temperature i supravodiče, laboratorij za fotoniku i optičku spektroskopiju te laboratorij za istraživanje magnetskih i električnih pojava.
Također smo posjetili nekoliko lokacija ispred i u zgradi fakulteta na kojima su učenici imali priliku izvesti mnoštvo pokusa iz raznih područja fizike, a svima je poveznica bila glavna tema manifestacije – toplina.
Biološki odsjek PMF-a bio je prepun događanja i naši su učenici uživali sudjelovanjem na različitim radionicama i predavanjima.
Studentice molekularne biologije i biologije vodile su Termoproteinski laboratorij “Otkrivanje tajni mikrosvijeta na različitim temperaturama”. Na radionici su učenici saznali kako dešifrirati DNA kod, kako toplina utječe na smatanje proteina i zašto držimo hranu u hladnjacima. Radionica je bila interaktivna i uključivala je suradnički odnos između studenata i učenika. Nakon ove radionice, učenici su se pridružili radionici pod nazivom ” Harmonija tjelesnog termostata” u kojoj su se kroz vođenje i razgovor objašnjavali procesi povišene temperature u organizmu i uloga enzima.
Tijekom radionice “Biljke to vole vruće” učenici su samostalno pronašli odgovore na pitanja je li vrućina nužno loša ili takvi uvjeti nekim biljkama odgovaraju. Naposljetku je u laboratoriju održana “S.O.S. Save Our Seas “ radionica o utjecaju klimatskih promjena.
Velik interes pobudilo je predavanje prof. dr. sc. Martine Šeruga Musić, koja je održala zanimljivu prezentaciju na temu “ Toplije, brže, jače – utjecaj promjena klime na kukce-vektore i zarazne bolesti biljaka i čovjeka“. Obzirom da svi znamo da kukci mogu biti prijenosnici različitih zaraznih bolesti, na predavanju smo imali prilike saznati, kroz zanimljiv pregled znanstvenih istraživanja, kakav je utjecaj globalnog zatopljenja na njihov životni ciklus i širenje zaraznih bolesti.
Dan biologije završili smo veselom radionicom “Zašto je dolje bolje?” u kojoj smo imali prilike saznati, na veseo i opušten način, kako se to šišmiši snalaze u prostoru.
Naš tim “biologa” ima sve riječi pohvale za ovu, nadasve lijepu i zanimljivu manifestaciju i već se unaprijed radujemo novim saznanjima sljedeće godine.
Odmah po dolasku na odjelu kemije učenicima je pirotehnički odred „Entropija“ ispred zgrade fakulteta priredio spektakularne pokuse s puno bljeska i vatre što smo mogli promatrati i uživati s pristojne udaljenosti. Nakon toga posjetili smo „Svijet kemije“ – znanstvenu izložbu posebnu po svojoj interaktivnosti – svaki posjetitelj doživljava sve grane kemije kroz pokuse i demonstracije. Studenti su pripremili jedinstven i atraktivan put kemije koji posjetitelje vodi kroz značajne kemijske pokuse. Od kiselina i baza, preko „kompliciranih“ redoksa, mnogo boja, toplo-hladnih pokusa, tekućih metala pa do proteina i DNA. Quis es kemijo? Predavanje Tihane Goričnik, dipl. ing. nam je održala predavanje na temu „Toplina iz otpada“, gdje završava otpad koji se ne može reciklirati (npr. miješani komunalni otpad)? Koje vrste otpada se ne mogu reciklirati niti uporabiti? Koji su načini predobrade i obrade takvog otpada? Možemo li takav otpad pametno iskoristiti? Kakva je praksa u EU, a kakva kod nas? Za kraj su učenici mogli osjetiti kako izgleda studentski život u stvarnosti, odjenuli kute, stavili zaštitne naočale i odradili jednu praktikumsku vježbu kakvu inače rade studenti na fakultetu.
Tekst i foto: Sandra Juran, Olivera Tadić i Nedeljko Mandić
