naslovna > Međunarodni projekti > Model Međunarodnog kaznenog suda zapadni Balkan

Model Međunarodnog kaznenog suda zapadni Balkan 

"Projekt obuhvaća učenike različitih srednjih škola navedenih država, od kojih će na svakoj sesiji njih 30 biti raspoređeno u tri simulacijske grupe:   tužiteljstvo, odbranu, sudci-koji će uz stečeno znanje presuditi simulirani slučaj. Uz navedene, čitavu će simuliranu parnicu pratiti press tim učenika koji će pod budnim okom kompetentnih trenera učiti osnove pisanja novinarskih članaka, te pri kraju simulacije objaviti par svojih radova vezanih uz tematiku simuliranih procesa. Tokom petodnevne sesije, prva tri dana bit će rezervirana za rad sa učenicima. Obrađivat će se osnove prava, pravne terminologije i sudskih procesa, povijest slučajeva koji će biti simulirani, te raličite sfere ljudskih prava, kršenja istih, te validnih načina za zaštitu ljudskih prava u budućnosti. Tokom posljednja dva dana odvijaju se četiri simulirane parnice. MICC neće obrađivati samo slučajeve i presude vezane uz Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (slučaj Erdemović), već i presude Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine Rwande (slučaj Bikindi) te će simulirati i poznati Nürnberški proces koji je prethodio osnivanju Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine. Značaj ovog projekta može se promotriti na više razina. Ne samo da se omogućuje integracija i daljnja suradnja učenika Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, već im se pruža i jednaka mogućnost da kroz grupni rad upoznaju glavne probleme kršenja ljudskih prava kroz povijest do danas, te sagledaju različite perspektive koje se kriju iza nerazbijenog taboo-a zemalja obilježenih turbulentnom prošlošću." (MODEL MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA)

 


24.10.2018. Učenici SŠMB-a u projektu Model Međunarodnog kaznenog suda zapadni Balkan u Sarajevu (Model International Criminal Court – MICC) 2018./2019.  Učenici trećih razreda  - gimnazijalka Antonia Jurasić, 3.f razreda i  elektrotehničari Noa Bertović,  Dalen Grdić i Niko Fonović, 3.e razreda  sudjelovali su od 16. do 21. listopada 2018. u Sarajevu, pod vodstvo njihove profesorice povijesti Sanje Gregorinić, u  Projektu Model Međunarodnog kaznenog suda  zapadni Balkan  (Model International Criminal Court – MICC) 2018./2019.
Organizatori ovog projekta su Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja (HERMES) u suradnji s partnerskim udrugama iz Bosne i Hercegovine (WeB) i Srbije (Otvorena komunikacija) uz financijsku podršku Fondacije EVZ (Njemačka).
Na projektu su sudjelovale dvije škole iz Republike Hrvatske  (Labin, Rijeka), dvije iz Bosne i Hercegovine (Mostar, Ilijaši) te dvije iz Srbije (Srijemska Mitrovica, Šabac).  Sudjelovali su učenici različitih srednjih škola  (gimnazija, ekonomska, elektrotehnika,) navedenih država tj. 30 učenika i 6 profesora.  Učenici su bili podijeljeni u 4 skupine, od toga u tri manje simulacijske grupe - jedna grupa imala je ulogu tužiteljstva, druga grupa obrane, a treća grupa  ulogu sudaca.  Simulaciju je pratio i press tim učenika (4. grupa), koji su uz pomoć trenera naučili osnove pisanja novinskih članaka i snimanja dokumentarnog  filma te su objavili kratke novine vezane uz simuliranu parnicu.
Prvu večer najprije smo imali radionicu „razbijanje leda“ tj.  međusobno upoznavanje, na način da smo se podijelili u grupe i od plastelina napravili životinjicu koja je označavala našu grupu, morali smo u grupi pronaći sličnosti i razlike te se predstaviti drugima.
Odmah drugi dan počeli smo s ozbiljnim poslom. Nakon doručka održana je Radionica o temeljnim ljudskim pravima. Definirali smo prava, a nakon toga na predavanju o Međunarodnom kaznenom sudu naučili i o ovlastima suda, Rimskom statutu, pravilima, dokazima, stvaranju optužnice i obrane tj. pronalaženju otegnutih i olakotnih okolnosti u slučajevima.
Nakon toga uslijedila je interaktivna radionica Povijesne okolnosti slučajeva, na kojima smo ponovili povijest 19. i 20. stoljeća kako bi shvatili što je uopće dovelo do Drugog svjetskog rata, Domovinskog rata te Genocida u Ruandi 1994. godine, što su bile teme simulacija.
Nakon večere došlo je vrijeme da svi sudionici predstave sebe i svoju školu – tzv. interkulturalna večer te ujedno i jedna od zanimljivijih aktivnosti seminara. Svaka škola dobila je zadatak da predstavi sebe i svoj grad.
Mi smo našu školu predstavili prezentacijom o brojnim uspjesima, pohvalili  naše uspješne učenike i mentore,  pokazali specijalizirane učionice. Naš grad predstavili smo kao najbolje turističko središte sa brojnim povijesno-kulturnim znamenitostima. S obzirom da smo morali donijeti nekakvo tradicionalno piće ili hranu, ponijeli smo pasaretu jer na tako dugom putu nismo mogli nositi labinske krafi ili fuži, ali smo zato pozvali sve prisutne da dođu probati naša tradicionalna jela i pića u Labin.
Treći dan započela je priprema slučajeva tj. press tim aktivnosti po timovima, tužiteljstvo i obrana imali su težak posao da pronađu argumente za osudu odnosnu za obranu osuđenih prema Rimskom statutu. Pisanje argumenata nije bilo lako, jer su slučajevi imali jako puno olakotnih i otegnutih okolnosti koje su mogli ići u korist i obrani i tužilaštvu, ovisno o interpretaciji.
Treći dan imali smo predavanje o Međunarodnom krivičnom sudu za Jugoslaviju, tj. o tome kako je sud funkcionirao. Uslijedila je radionica: „Zašto ratujemo?“, u kojoj su učenici objašnjavali brojne razloge ratovanju, a osvijestili su i brojne stereotipe i predrasude između nacija. Jedan od sudionika seminara definirao je nacije rečenicom „Svi smo mi braća“, na što je dobio veliki aplauz.
Navečer su nas posjetili i suvremeni svjedoci, koji su nam pričali ratne priče, kako je bilo živjeti u Sarajevu za vrijeme opsade grada.
Petak je bio dan odluke. Nakon marljivog rada svih timova došlo je vrijeme za pravu simulaciju suđenja. U svakom slučaju prvo je argumente iznijelo tužiteljstvo, a onda obrana, dok su suci pozorno pratili i postavljali pitanja. Kad je to završilo, suci su otišli vijećati, novinari pisati izvještaje, a ostali su imali slobodno vrijeme. Tijekom vijećanja bilo je potrebno analizirati argumente obiju strana i odlučiti koja je bila uvjerljivija te napisati presudu, što je trajalo nekoliko sati. Bilo je i nesuglasica, no uz pomoć pravnih trenera na kraju su presude uspješno napisane.

Čitanje presuda održalo se sljedeći dan, a ovako su glasile:
Friedrich Flick, njemački poslodavac, osuđen je na doživotni zatvor za zločin protiv čovječnosti – porobljavanje civila za rad u tvornicama i robovski rad u nacističkim koncentracijskim logorima.
Dražen Erdemović, bosanski Hrvat, optužen je za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici, no oslobođen je svih optužbi na temelju olakotnih okolnosti.
Simon Bikindi, ruandski pjevač, također je oslobođen optužbi da je svojim pjesmama mržnje poticao članove Hutu plemena u Ruandi na genocid plemena Tutsi.
Brojni se nisu slagali s presudama, ali to je čest slučaj kod suđenja, pa je nakon presuda bila rasprava o presudama na simulacijama te se usporedilo sa stvarnim presudama ovih slučajeva. Stvarne presude međunarodnih sudova bile su:
Friedrich Flick kažnjen na 7 godina zatvorske kazne te 80% oduzimanje njegove imovine .
Simon Bikindi, optužen je na 15 godina zatvora za poticanje na genocid nad Tutsima, na koji je pozivao u govoru koncem lipnja 1994., ali je kasnije pomilovan. Dražen Erdemović, bio je optužen na 10 godina zatvora, pa pomilovan na 5 godina nakon žalbenog  postupka, a pušten nakon 3 godine.
Nakon presuda održana je novinarska ili press konferencija za članove tužiteljstva, obrane i sudskih vijeća, gdje je opet tim novinara postavljao brojna pitanja predstavnicima obrane, tužiteljstva i sudaca.
Zadnji dan poslijepodne smo imali ekskurziju u Sarajevo. Posjetili smo brojne znamenitosti: Begovu džamiju, Sebilj, Katedralu Srca Isusova, vidjeli smo i Principov most i mjesto gdje je izvršen atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda.
Sarajevo se ponekad naziva Jeruzalem Europe ili Jeruzalem Balkana, zbog različitih vjera koje dug niz stoljeća njeguju suživot u Sarajevu. Isto tako Sarajevo je  mjesto gdje se susreću istok i zapad, jer je jedan dio ostavština osmanske vladavine, a drugi austrougarske vladavine.
Ovaj nam je projekt pokazao kako imamo brojne stereotipe i predrasude koji su neutemeljeni i upravo zato je važno sudjelovanje na sličnim projektima kako bi se pomicale granice te uspostavilo kritičko mišljenje. Sukobi se najbolje rješavaju dijalogom, argumentima, razumijevanjem obiju strana priče.
I za kraj navesti ćemo pozitivne strane sudjelovanja na projektu, za učenike i profesore: neformalno učenje povijesti, građanskog odgoja, politike, ljudskih prava, porast samopouzdanja, unapređenje govorničkih sposobnosti, razvoj kritičkog razmišljanja i argumentiranja vlastitog stajališta, učenje novih metoda rada, pravila debatiranja, temelji građanskog obrazovanja, suradnja između škola, interakcija sudionika, razmjena iskustva, nova prijateljstva...

Dojmovi učenika SŠMB-a koji su sudjelovali u projektu
Antonia Jurasić - Prijavila sam se na MICC projekt jer mi se činio veoma zanimljiv. Već smo prije na satovima izborne nastave povijesti radili simulacije suđenja pa sam očekivala nešto slično. Bilo mi je iznimno drago sudjelovati u takvom projektu jer sam upoznala puno novih ljudi, a i naučila mnogo o ljudskim pravima. Najviše mi se dojmila sama simulacija suđenja, bilo je lijepo biti u ulozi suca, iako je na kraju ispalo da suci imaju najviše posla jer moraju proučiti dokaze  i obrane i tužiteljstva, a da ne kažem kako je uvijek jedna strana nezadovoljna sudačkom odlukom. Jedina zamjerka ovog projekta bila je manjak slobodnog vremena, zbog kojeg nismo uspjeli upoznati Sarajevo kako smo htjeli. Preporučila bi svima sudjelovanje u ovakvim projektima jer se stekne puno znanja i novih iskustava.
Noa Bertović - Prijavio sam se na projekt jer je moja profesorica bila uvjerena da sam sposoban funkcionirati u okolnostima koje su bile postavljene na projektu. Drago mi je da sam sudjelovao i preporučio bi svima da sudjeluju u takvim projektima jer se na njima nauči kako poštivat tuđe mišljenje i porijeklo. Novoga sam naučio i to da se nitko ne rađa sa mržnjom u sebi, već se to stvara na način da ljudi iskrivljuju činjenice, mediji prenose krive informacije, a politika naravno opet igra neku svoju ulogu.
Najviše mi se dojmila suradnja sa kolegama i trenerima, a nije mi se dojmilo to što smo imali malo pauza i u nekim trenutcima je bilo zamarajuće zbog čestog ponavljanja istih činjenica i dokaza za vrijeme suđenja. Ali kako bi bilo pravedno morali smo se držati protokola. Svi učenici zaključuju kako im je bilo jako lijepo, upoznali su mnogo novih i zanimljivih ljudi, puno novih stvari naučili, zabavili se, vidjeli Sarajevo, jeli dobre ćevape (i svega drugoga).
Za kraj zahvaljujemo se našim organizatorima i pokroviteljima - Udruzi HERMES i Srednjoj školi Mate Blažine bez kojih ovo ne bi bilo moguće.
(Tekst: Sanja Gregorinić i učenici)

Poveznice:
Projekt Model Međunarodnog Kaznenog Suda Zapadni Balkan - novinessmb.com
MODEL MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA - webalkans.org