naslovna > Arhiva novosti > SABOR HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA u SŠMB-u

15.03.2012. Igrokaz SABOR HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA u SŠMB-u (03.-04.03.2012.)

Aktivno učenje podrazumijeva niz strategija i metoda koje osposobljavaju za samootkrivajuće učenje, uzimaju u obzir interese i iskustvo onoga koji uči, vode računa o pojednicu, potiču istraživački rad i primjenu znanja i sposobnosti te kombiniraju teorijsko učenje s učenjem posredstvom konkretne akcije. ( I. Stričević)


Rad na projektu jedna je od mogućnosti aktivnog učenja. Projekt omogućuje učenicima korištenje slobodnijih oblika rada, koji odgovaraju učenikovim sposobnostima, željama i  interesima.


Hrvatski narodni preporod tema je koja se proteže kroz nekoliko nastavnih predmeta i povezuje različita područja znanja.  Aktivnom metodom rada, učenici imaju mogućnosti svojim vlastitim uključivanjem  i  odgovornim djelovanjem postići željeni cilj.  Uporabom nenasilnih oblika komunikacije, timskim radom i suradnjom,  učenici dolaze do samog cilja projekta

U cilju aktivnog učenja, i ove su godine učenici 3.f i 3.o razreda pod vodstvom profesorice povijesti Dijana Muškardin priredili igrokaz na temu Hrvatski narodni preporod. Učenici su imali zadatak prikazati događanja u Sabor u razdoblju od 1830. – 1848. godine. Podijelili su se na dvije stranke Unitarističku i Narodnu stranku. Preuzimanjem uloge glavnoga lika, zadatak im je bio prikazati misli i stajališta određenog preporoditelja koristeći  povijesne izvore.


Tijekom igrokaza učenici su i ocjenjivani, a kriterij za usmeno izlaganje bio je razumijevanje teme, točnost u interpretaciji povijesnog izvora, suradnja i usklađenost unutra grupe.


Učenici su predstavljali Ljudevita Gaja, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, grofa Janka Draškovića, Sidoniju Rubido,  Juraj Dobrilu te ostale poznate preporoditelje.


Sami su učenici, radi što zornije interpretacije nosili bijele košulje i kravate. Uslijedila je rasprava o slobodi, Gajevom pravopisu, Disertaciji,  izvornom prvom govoru na hrvatskome jeziku, izvornim riječima biskupa Dobrile, pozivu na operu Vatroslava Lisinskog, stihovima Petra Preradovića te prikazu ostalih preporoditelja i njihovih aktivnosti u vremenu preporoda.


Anketa za vrednovanje samog sata, pokazala je da su učenici zadovoljni ovakvim načinom rada, te su izrazili želju za daljnjim korištenjem suvremenih metoda u nastavi povijesti kao i raznovrsnih sredstva i pomagala. 

Dio govora Ivana Kukuljevića Sakcinskog:


„…Mi gledamo svaki dan kako nam domovina sve dublje i dublje propada, kano imanje one djetce, što su pod svakojakimi tutori; svaki si tutor utakne nješta u đep, svaki si nješta prisvoji napokon djetci neće ostati ništa. Mi smo malo Latini, malo Niemci malo Talijani, malo Mađari i malo Slavjani, a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa! Mrtvi jezik rimski a živi magjarski, njemački i talijanski, to su naši tutori, živi nam se groze, mrtvi nas drži za grlo, duši nas i nemoćne nas vodi i predaje živim u ruke; sada imamo još toliko sile, da se suprotstavimo mrtvomu, zamala nećemo moći nadvladati žive, ako se čvrsto ne stavimo na svoje noge tj. ako svoj jezik ne utvrdimo u domovini i ne postavimo ga vladajućim. - Susjedi naši, osobito braća naša konštitucionalna Mađari, neće već odstupljivat od svojega jezika i iz prijateljstva i uljudnosti prama nam ili iz drugog kakova uzroka neće ga zaista zamjenjivati ma s ikojim drugim a najmanje mrtvim, nu i to potrebovati od njih značilo bi: svezat htjeti orlu krila, da k nebu ne poleti; njihova stalnost i jedinost u jeziku nadvladat će zaisto našu nestalnost, neslogu i mješariju…“

Govor Juraj Dobrile
Neka uz talijanski jezik i hrvatski postane službeni jezik u sabornici i uredima.

„… Mi nismo u Istri po nečijoj milosti, mi već stanujemo ovdije više od dvanaest stoljeća, imamo dakle jednaka prava s drugima…
…Vrijeme u kojem živimo jest kojekakvo…iz ovakovih izgleda, pravde i opreza pozivam s, gospodo, pravdu i opreznost vašu?
Što biste vi rekli da se uskrate vama ona prava koja mi tražimo, za dvije trećine naše pokrajine?
„…Naša braća pogibaju, gore nego sad nije nam nikad bilo. Čini mi se da bi morali barem pokušati, ne bi li se narod naš po Istriji dao malko probuditi. Najshodinije sredstvo kako ja sudim, bio bi mali listak……Naša sloga……poznati našinac, i ja bi plačali oko 400 istiska, a po istri bi se nabralo barem 100 predbrojnik.“

 

(Tekst i foto: Dijana Muškardin; Foto: Čedomir Ružić)

 

Preuzimanje:

Hrvatski narodni preporod 2012. - pdf

 

Fotogalerija: